Program. Svrha izučavanja razvoja uprave kroz povijest; suvremena upravna organizacija i tradicijske odrednice; kontinuitet i diskontinuitet. Glavni upravni modeli u Europi: Engleska, Francuska, Njemačka. Razvoj uprave u hrvatskom okruženju: Austrija, Ugarska, Venecija, Srbija. - Upravna organizacija na području Hrvatske u srednjem vijeku. Središnja vlast. Pojava i razvoj županija, položaj i uređenje gradova. - Dalmatinski gradovi do i nakon pada pod mletačku vlast; Dubrovačka republika. - Razvoj uprave u Hrvatskoj i Slavoniji u predmodernizacijskom razdoblju; središnja tijela, županije i gradovi. Upravne reforme Marije Terezije i Josipa II: apsolutizam, centralizam i modernizacija; kraljevinsko vijeće; okružja i gradovi; počeci upravne naobrazbe (Škola za političko-kameralne studije u Varaždinu i Pravni fakultet u Zagrebu); uređenje Vojne krajine. - Razvoj moderne hrvatske uprave do 1918. Bachov apsolutizam i modernizacija hrvatske uprave; krunovine u Monarhiji, okružja, gradovi, općine. Austro-ugarska nagodba. Hrvatsko-ugarska nagodba i modernizacija uprave u autonomnom okviru: Hrvatski sabor, Zemaljska vlada, županije, gradovi; općine; počeci javnih službi. Rijeka. - Dalmacija i Istra: upravne reforme u razdoblju francuske vlasti (1805-13); organizacija uprave u razdoblju austrijske vlasti (1813-1918). - Organizacija uprave u razdoblju prve jugoslavenske države (1918-41). Vidovdanski ustav; Šestosiječanjska diktatura; Ustav 1931; Banovina Hrvatska. - Hrvatska uprava 1941-45. Uprava u NDH: ustaški pokret i organizacija uprave; središnja vlast, upravno-teritorijalna organizacija. Uprava u antifašističkom pokretu: KPJ i upravni organi; AVNOJ, ZAVNOH, NOO. - Hrvatska uprava u jugoslavenskoj državi 1945-90. režim partije i države i organizacija uprave; samoupravljanje i organizacija uprave; položaj Hrvatske u jugoslavenskoj federaciji; organizacija uprave u Hrvatskoj do 1990.  

Cilj predmeta. Studentima upravnog studija uprave predmet daje a) produbljenije razumijevanje razvoja uprave, b) temeljitije razumijevanje uvjetovanosti suvremenih oblika upravne organizacije u Hrvatskoj s obzirom na prethodni razvoj te im c) olakšava orijentaciju u budućem djelovanju u upravnoj okolini s obzirom na stvarne, a ne tek normativne okvire djelovanja uprave. Predmet bi posebno trebao upozoriti na značajne izvanjske utjecaje u oblikovanju hrvatske uprave te izraženije unutarnje odrednice koje su sve zajedno imale trajnijeg odraza na razvoj oblika upravne organizacije u Hrvatskoj kao i na oblikovanje upravne svijesti odnosno upravne kulture upravnih djelatnika, ali i građana koji dolaze u doticaj sa upravom. Od posebnog je značaja skrenuti pažnju na zastupljenost autoritarnih oblika organizacije vlasti i trajniji utjecaj političkih činilaca kroz upravne organe. Predmet bi trebao doprinijeti razvoju zaključivanja i djelovanja budućih upravnih djelatnika s obzirom na okruženje u kojem se njihovo djelovanje odvija.