Obavijesti
Trogodišnji europski istraživački projekt o djelovanju nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta Parliament and Time (2021.-2023.) nastavak je istraživanja teme u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Belgiji i Velikoj Britaniji (2015.-2017.), dvodnevne međunarodne konferencije u Nacionalnoj skupštini i Senatu Francuske (prosinac 2016.) i objave znanstvene monografije Le Parlement et le temps - Approche comparée, Gilles Toulemonde, Emmanuel Cartier (Dir.), Institut Universitaire Varenne, „Colloques et essais" LGDJ, Paris, 2017. Projekt je 2020. godine proširen na dvanaest europskih država (Belgija, Bugarska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Latvija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Švedska, zadržana je Velika Britanija) i objavljena je znanstvena monografija The impact of the health crisis on the functioning of Parliaments in Europe from 12 EU Member States, Emmanuel Cartier, Basile Ridard, Gilles Toulemonde (Dir.), Fondacija Robert Schuman; pod pokroviteljstvom Francuske udruge za ustavno pravo (AFDC). Na poziv prof. dr. sc. Emmanuela Cartiera, suvoditelja projekta Parliament and Time (Université de Lille, Centre de Recherches Droits et Perspectives du Droit, Francuska) uključujemo se 2021. godine na projekt dvadeset europskih država (prof. dr. sc. Biljana Kostadinov nositelj). Objavili smo National report - Croatia (Kostadinov, B., Gardašević, Đ., Pavković, D., 2023), dostupno na web stranici: LˈInstitut national du service public (INSP), Strasbourg, France, (ex.: L'École nationale d'administration (ENA)). Na konferenciji Parliament and Time: European Comparative Approach (Lille, 18. i 19.12. 2023.) sudjelujemo na okruglom stolu Parliamentary scrutiny: in search of lost time? u skupini s Belgijom, Češkom, Danskom, Italijom, Francuskom, Latvijom, Luksemburgom i Rumunjskom. Nakon objave međunarodnog zbornika radova nastavljamo suradnju i jačanje ove europske mreže znanstvenika na novom istraživačkom projektu.
Održan Okrugli stol sa temom „Odluka...
Okrugli stol održan je 12. svibnja 2023. godine u prostorijama Pravnog fakulteta na Trgu Republike Hrvatske III. O temi je uvodno govorio prof. dr. sc. Robert Podolnjak. U raspravi su sudjelovali profesori ustavnog prava sa svih katedri pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj. Rasprava je zaključena izjavom koju je potpisalo jedanaestero profesorica i profesora ustavnog prava.  Uvodno izlaganje profesora Podolnjaka i cjelovita izjava dostupni su niže.
IZJAVA PROFESORA USTAVNOG PRAVA O...
Jedanaestero profesorica i profesora ustavnoga prava (među kojima i predstojnica Katedre prof. dr. sc. Kostadinov, prof. dr. sc. Podolnjak, prof. dr. sc. Gardašević, izv. prof. dr. sc. Horvat Vuković te Dora Pavković, mag. iur.) u petak je izrazilo zabrinutost tijekom postupka izrade novog Zakona o izbornim jedinicama te predložilo smjernice za njihovu izradu, upozoravajući na nužnost poštivanja temeljnih načela i procedura ustavne demokracije. U izjavi o smjernicama u izradi novog Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i izmjeni Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, profesori ustavnog prava ističu da je njihova obveza "zaštititi proceduru i temeljne ustavne vrednote, apriorno i ne dajući prednost ni jednom posebnom izbornom modelu" te upozoravaju da je Ustavni sud, koji je Zakon o izbornim jedinicama ukinuo 7. veljače, naložio donošenje novog Zakona najkasnije do 1. listopada. "Međutim, imajući u vidu dosadašnju neaktivnost zakonodavca u postupku donošenja tog Zakona, posebice, neimenovanje radne skupine za izradu prijedloga Zakona od strane ovlaštenog zakonodavnog predlagatelja, nepostojanje stručne i javne rasprave, iznimno kratki rok u kojem je potrebno regulirati ovo pitanje, medijske napise o navodnim prijedlozima koji se formiraju izvan propisane procedure te o namjeri donošenja Zakona iza 1. listopada, smatramo svojom obavezom upozoriti sve sudionike ovog procesa, kako tijela državne vlasti, tako i političke stranke, a ujedno i javnost u cjelini, na nužnost poštivanja temeljnih načela i procedura ustavne demokracije", navode u pismu. Naglašavaju da se ta nužnost "posebno odnosi na izradu zakona koji reguliraju pravila demokratskog natjecanja i presudno utječu na demokratski višestranački poredak". Postupak izrade novog Zakona o izbornim jedinicama mora biti transparentan, depolitiziran, izrađen na temelju stručnih analiza i prihvaćen u Hrvatskom saboru, ako je ikako moguće, širim konsenzusom parlamentarne većine i opozicije. "Preporuke Venecijanske komisije o povjeravanju tog posla posebnom stručnom povjerenstvu, uz moguće sudjelovanje predstavnika parlamentarne većine i opozicije treba prihvatiti u Hrvatskom saboru", naglašavaju. Izrada novog zakona o izbornim jedinicama treba slijediti načela transparentnosti, stručnosti i depolitizacije, uvažavati ustavno načelo jednakog biračkog prava, uvažavati mjerila tzv. zemljopisne kartografije, koja sadrže i zahtjev da se granice izbornih jedinica trebaju, što je više moguće, podudarati s administrativnim granicama upravno-teritorijalnih jedinica, uz uvažavanje prirodnih granica, i slijediti preporuke Venecijanske komisije iznijete u Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima. Ako navedena načela ne bi bila poštivana u izradi prijedloga zakona, poručuju profesori, Ustavni sud ostaje zadnji branik temeljnih ustavnih vrednota, a stoji mu na raspolaganju više mehanizama - od upozorenja nadležnom tijelu koje bi izradilo i predložilo nacrt zakona suprotno iznijetim načelima do pokretanja postupka ocjene ustavnosti i mogućnosti ukidanja budući da ova materija ne spada u domenu tzv. teorije političkih pitanja. "Svjesni činjenice kratkoće rokova, posebno ističemo da su državna tijela i njihova dosadašnja letargija u odnosu na ovu materiju uzrokom stvaranja kvazi-izvanrednih okolnosti i pritiska vremena", upozoravaju u pismu. S tim u vezi, posebno ističu da temeljne ustavne vrednote i načela ne smiju biti ugrožene pod izlikom kratkoće vremena, naglašavajući da se to vrijeme "kontinuirano skraćuje upravo samim nedjelovanjem i netransparentnošću ovog postupka". "Naša je obveza kao profesora i profesorica ustavnog prava zaštititi proceduru i temeljne ustavne vrednote, apriorno i ne dajući prednost ni jednom posebnom izbornom modelu, odlučni da ukažemo na ustavne granice političke utakmice i života u zajednici koju svakodobni nositelji vlasti moraju poštivati", poručuju u izjavi. Izjavu potpisuju akademik Arsen Bačić, predstojnici katedri za ustavno pravo s pravnih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku - Biljana Kostadinov, Petar Bačić, Sanja Barić i Anita Blagojević, te profesori Robert Podolnjak, Đorđe Gardašević, Ana Horvat Vuković, Vedran Zlatić, Mato Palić i Dora Pavković.
POGLAVLJE PROF. DR. SC. KOSTADINOV u...
U liberu amicorum za prof. dr. sc. Didiera Mausa kao dugogodišnjeg, a danas počasnog predsjednika Međunarodne udruge za ustavno pravo i Francuske udruge za ustavno pravo , suosnivača Revue française de droit constitutionnel i profesora ustavnog prava na Institut d’études politiques de Paris , Université Paris 1 Panthéon-Sorbonne te Université d'Aix-Marseille , prof. dr. sc. Biljana Kostadinov autorica je poglavlja pod nazivom La Croatie dans la cohabitation (2020.-): les enseignements de la Ve République . Znanstvena monografija posvećena je ustavnom pravu, posebice ustavnom ustrojstvu francuske V. Republike i sadrži pedesetak radova eminentnih francuskih profesora ustavnog prava među kojima su Pierre Avril, Jean Massot, André Roux i Xavier Magnon, te međunarodnih profesora ustavnog prava – između ostalih Rainera Arnolda, Claudea Kleinea, Cheryl Saunders i Francisa Delpéréea.
Monografija " Poredbeno ustavno pravo - Dioba vlasti " (Biblioteka "Monografije", Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022.) urednice prof. dr. sc. Biljane Kostadinov sadrži jedanaest radova u autorstvu prof. dr. sc. Kostadinov, prof. dr. sc. Podolnjaka, prof. dr. sc. Gardaševića te izv. prof. dr. sc. Horvat Vuković. Taj 242-stranice dug priručnik izrađen je kako bi se studentima omogućilo da se pobliže upoznaju, razumiju i valoriziraju neke od najznačajnijih ustavnih tradicija te na njima utemeljene teorijske modele ustrojstva vlasti i njihovu praktičnu primjenu u suvremenim političkim sustavima kao što su Sjedinjene Američke Države i Europska unija. Namjera autorica i autora je da priručnik služi kao dio obvezne literature u nastavi koja se odvija na kolegijima Katedre za ustavno pravo, a koji se odnose na teme ustavnog prava u komparativnoj perspektivi. Priručnik je pristupačan studentima i usmjeren na njihovo poticanje da problematiziraju pročitano i donose vlastite zaključke, uvažavajući partikularnosti koje pojedine poretke dijele, ali i identificirajući zajedničke vrijednosti, načela i institute koji ih povezuju. 
OBJAVLJEN JE ZBORNIK RADOVA...
17. svibnja 2022. godine, u Kući Europe, Augusta Cesarca 4-6, s početkom u 10:00  sati biti će održano predstavljanje  zbornika radova „Razvoj i zaštita prava LGBTIQA+ osoba" , u suuredništvu izv.prof.dr.sc. Ane Horvat Vuković, izv.prof.dr.sc. Antonije Petričušić i studenta Valentina Kuzelja (ispred studentsko-nastavničke udruge ZA-Pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu). Predstavljanje Zbornika održat će se u sklopu skupa „ Naša tijela, naši životi, naša prava - obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije “, kojeg zajednički organiziraju studentsko-nastavnička udruga ZA-Pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, udruga Dugine obitelji i Ured za vezu Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj. Prisutnima će se obratiti gđa. Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu, gospodin Predrag Matić, zastupnik u Europskom parlamentu, a predstavljanje zbornika uveličat će i dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivan Koprić.    Zbornik obuhvaća radove predstavljene na međunarodnom znanstvenom skupu "Razvoj i zaštita prava LGBTIQA+ osoba" održanog 10. prosinca 2021. godine te broji sedamnaest radova na engleskom i hrvatskom jeziku, obrađujući široki spektar tema vezanih uz prava LGBTIQA+ osoba i problematizirajući još uvijek postojeće prepreke pred ostvarenjem njihova prava na punu jednakost i dostojanstvo. Izv.prof.dr.sc. Horvat Vuković svojim doprinosom (str. 73.-102.) istražuje potencijal zlouporabe iznimki od načelne zabrane diskriminacije (navedene u čl. 9. Zakona u suzbijanju diskriminacije) u cilju ograničavanja prava LGBTIQA+ građanki i građana Republike Hrvatske, kao i reakciju sudova (upravnih te Ustavnog suda Republike Hrvatske) u sprečavanju tog ishoda. Nada je urednica da će zbornik pridonijeti izgradnji duha tolerancije i prihvaćanja te unapređenju prava LGBTIQA+ osoba u okviru općeg narativa o ljudskim pravima.    
Prof.dr.sc. Robert Podolnjak autor je poglavlja o pravnom uređenju referenduma u Republici Hrvatskoj (str. 155.-175.) kao dio izdanja  "The Legal Limits of Direct Democracy: A Comparative Analysis of Referendums and Initiatives across Europe " (Daniel Moeckli, Anna Forgács, Henri Ibi (ur.), Edward Elgar Publishing, srpanj 2021.). Knjiga istražuje odnos između narodnog suvereniteta i načela vladavine prava u kontekstu pojačanog korištenja instrumenata neposredne demokracije. Definirajući taj odnosn kao jedno od najvažnijih političkih pitanja našeg vremena, ova važna i pravodobna knjiga pruža dubinsku analizu ograničenja referenduma i građanskih inicijativa, kao i sustava nadzora njihovog poštovnja u jedanaest europskih država. Deseto poglavlje posvećeno je pravnom okviru Republike Hrvatske kao predstavnika "mladih demokracija", koji omogućava korištenje niza instrumenata neposredne demokracije na državnoj, ali i lokalnoj/regionalnoj razini. To Hrvatsku čini zemljom značajnih mogućnosti za neposredno odlučivanje građana. Ipak, prof.dr.sc. Podolnjak ocjenjuje da su ovi instrumenti u nekim važnim aspektima nedosljedni i (u slučaju referenduma narodne inicijative) suočeni sa značajnim proceduralnim preprekama koje otežavaju njihovu praktičnu primjenu. Kao najznačajniji ustavni problem vezan za funkcioniranje neposredne demokracije prof.dr.sc. Podolnjak identificira manjkavost ustavnog i zakonskog uređenja referenduma narodne inicijative. Kao drugi važan problem ističe izostanak ustavnih granica glede pitanja koja (ne) mogu biti iznesena na referendum. Posljedično, na nacionalnoj su razini u tri desetljeća hrvatskog Ustava održana tek tri referenduma (tek jedan od kojih na zahtjev građana) i ne mnogo više njih na lokalnoj/regionalnoj razini. 
Doc.dr.sc. Ana Horvat Vuković jedna je od tri finalistice za dodjelu nagrade Justitia Awards 2021. (kategorija "Academia"). Ceremonija dodjele održati će se 10. rujna 2021. u sklopu Međunarodne konferencije žena u pravu koju organizira inicijativa Women in Law, kao dio European Women Lawyers Association. Dvanaest finalistica odabrano je između više od 80 kandidatkinja iz 19 zemalja.
  izv.prof.dr.sc. Đorđe Gardašević autor je poglavlja pod nazivom "P opular Initiatives, Populism and the Croatian Constitutional Court ", kao dio izdanja " Populist Challenges to Constitutional Interpretation in Europe and Beyond " (Fruzsina Gárdos-Orosz i Zoltán Szente (ur.), Routledge, svibanj 2021.). Knjiga istražuje međuodnos između populizma/populističkih režima te metoda ustavnog tumačenja koje ti režimi primjenjuju, te nudi odgovore na pitanje jesu li suvremene populističke vlade i pokreti razvili tj. potakli nove, specifične ustavne teorije, doktrine i metode tumačenja ili su njihovi ustavni i drugi najviši sudovi pak ostali vjerni starim, tradicionalnim interpretativnim sredstvima u rješavanju ustavnih sporova. Poglavlje II. posvećeno je istraživanju ove teme iz komparativne perspektive, prikazujući stanje u onim europskim državama gdje je populizam najviše razvijen, a među kojima su Austrija, Češka, Grčka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo.  
U izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava), u uredništvu akademika Arsena Bačića objavljena je 60. knjiga nakladničke cjeline "Modernizacija prava" pod nazivom ' Ustavne promjene i političke nagodbe - Republika Hrvatska između ustavne demokracije i populizma ', s radovima članova Katedre za ustavno pravo.