Obavijesti
Monografija " Poredbeno ustavno pravo - Dioba vlasti " (Biblioteka "Monografije", Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022.) urednice prof. dr. sc. Biljane Kostadinov sadrži jedanaest radova u autorstvu prof. dr. sc. Kostadinov, prof. dr. sc. Podolnjaka, izv. prof. dr. sc. Gardaševića te izv. prof. dr. sc. Horvat Vuković. Taj 242-stranice dug priručnik izrađen je kako bi se studentima omogućilo da se pobliže upoznaju, razumiju i valoriziraju neke od najznačajnijih ustavnih tradicija te na njima utemeljene teorijske modele ustrojstva vlasti i njihovu praktičnu primjenu u suvremenim političkim sustavima kao što su Sjedinjene Američke Države i Europska unija. Namjera autorica i autora je da priručnik služi kao dio obvezne literature u nastavi koja se odvija na kolegijima Katedre za ustavno pravo, a koji se odnose na teme ustavnog prava u komparativnoj perspektivi. Priručnik je pristupačan studentima i usmjeren na njihovo poticanje da problematiziraju pročitano i donose vlastite zaključke, uvažavajući partikularnosti koje pojedine poretke dijele, ali i identificirajući zajedničke vrijednosti, načela i institute koji ih povezuju. 
OBJAVLJEN JE ZBORNIK RADOVA...
17. svibnja 2022. godine, u Kući Europe, Augusta Cesarca 4-6, s početkom u 10:00  sati biti će održano predstavljanje  zbornika radova „Razvoj i zaštita prava LGBTIQA+ osoba" , u suuredništvu izv.prof.dr.sc. Ane Horvat Vuković, izv.prof.dr.sc. Antonije Petričušić i studenta Valentina Kuzelja (ispred studentsko-nastavničke udruge ZA-Pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu). Predstavljanje Zbornika održat će se u sklopu skupa „ Naša tijela, naši životi, naša prava - obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije “, kojeg zajednički organiziraju studentsko-nastavnička udruga ZA-Pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, udruga Dugine obitelji i Ured za vezu Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj. Prisutnima će se obratiti gđa. Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu, gospodin Predrag Matić, zastupnik u Europskom parlamentu, a predstavljanje zbornika uveličat će i dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivan Koprić.    Zbornik obuhvaća radove predstavljene na međunarodnom znanstvenom skupu "Razvoj i zaštita prava LGBTIQA+ osoba" održanog 10. prosinca 2021. godine te broji sedamnaest radova na engleskom i hrvatskom jeziku, obrađujući široki spektar tema vezanih uz prava LGBTIQA+ osoba i problematizirajući još uvijek postojeće prepreke pred ostvarenjem njihova prava na punu jednakost i dostojanstvo. Izv.prof.dr.sc. Horvat Vuković svojim doprinosom (str. 73.-102.) istražuje potencijal zlouporabe iznimki od načelne zabrane diskriminacije (navedene u čl. 9. Zakona u suzbijanju diskriminacije) u cilju ograničavanja prava LGBTIQA+ građanki i građana Republike Hrvatske, kao i reakciju sudova (upravnih te Ustavnog suda Republike Hrvatske) u sprečavanju tog ishoda. Nada je urednica da će zbornik pridonijeti izgradnji duha tolerancije i prihvaćanja te unapređenju prava LGBTIQA+ osoba u okviru općeg narativa o ljudskim pravima.    
OBJAVLJENA NOVA ZNANSTVENA...
Knjiga se bavi izborom, ali i položajem i ovlastima, najvažnijeg izabranog čelnika izvršne vlasti u svijetu. Kroz izbor predsjednika SAD-a posebno se analizira niz specifičnosti američke demokracije koje američki sustav čine posebnim. Knjiga je temeljena na detaljnim analizama i osvrtima kao rezultat autorovog dugogodišnjeg, profesionalnog i predanog proučavanja tematike koja se reflektira na globalnoj razini. Teško da postoji neka druga institucija u kojoj se ogledaju svi paradoksi američke demokracije nego što je to sustav elektorskog kolegija. Taj sustav, kako danas djeluje, utjelovljuje jedan složeni i vrlo kontradiktorni kompromis između suvremenih demokratskih načela narodnog suvereniteta i političke jednakosti svakog građanina (ali samo na državnoj razini) i federalnog načela koje naglašava presudnu ulogu država u procesu predsjedničkih izbora i daje „federalni bonus” svakoj državi u kolegiju, a ovaj kompromis pokazuje distinktivnost američkog koncepta demokracije. S obzirom na iznimno težak postupak ustavne promjene i da se posljednja značajnija strukturna promjena izvornog Ustava (koja se odnosi na neposredan izbor senatora) dogodila prije više od stotinu godina, može se očekivati da će postojeći „hibridni” model u doglednoj budućnosti karakterizirati američki demokratski sustav. Knjiga se bavi izborom predsjednika SAD-a, globalno najvažnijeg i po ovlastima najmoćnijeg izabranog izvršnog dužnosnika u svijetu. Uvodno izlaže temeljne postavke predsjedničkog sustava općenito i američkog predsjedničkog sustava. Izborni sustav elektorskog kolegija koji se koristi za izbor predsjednika SAD-a već više od dva stoljeća iznimno je kompleksan, ali i najneobičniji način izbora šefa izvršne vlasti u svijetu u kojem se ogledaju sve specifičnosti američkog demokratskog sustava i u tom smislu predstavlja samu paradigmu američke demokracije. Knjiga analizira taj sustav, njegovu evoluciju tijekom dva stoljeća i objašnjava zašto se taj sustav i danas koristi pri izboru predsjednika. Američki predsjednički izbori 2020. već se sada mogu smatrati povijesnima. U godini kada je pandemija koronavirusa prouzročila velik broj žrtava u SAD-u zabi¬lježena je, za američke standarde, iznimno visoka izlaznost birača od oko 66,7 %, a to je veći postotak nego što je ostvaren na svim predsjedničkim izborima u pret¬hodnih 120 godina. Glasalo je više od 158 milijuna američkih građana, a kandidat Demokratske stranke Joe Biden dobio je više od 81 milijun glasova – više nego bilo koji drugi predsjednik u američkoj povijesti, a i 74 milijuna glasova koje je dobio predsjednik Donald Trump više je no što je dobio bilo koji kandidat Republikanske stranke na predsjedničkim izborima. Kada se napomene da je iznimno popularan predsjednik Barack Obama 2008. godine dobio manje od 70 milijuna glasova, očito je koliko su izbori 2020. mobilizirali biračko tijelo obiju velikih američkih političkih stranaka. Joe Biden najstariji je izabrani predsjednik u američkoj povijesti, jedan od malog broja potpredsjednika koji su uspjeli postati predsjednikom i jedan od rijetkih predsjednika iz neke manje američke savezne države (Delaware). Izbori 2020. na povijesnoj će važnosti dobiti i zbog toga što je prvi put na dužnost potpredsjednika izabrana žena – senatorica Kamala Harris iz Kalifornije, koja je pritom afroameričkog i indijskog porijekla. Iz recenzija „Ova znanstvena monografija na određeni je način očekivani slijed autorova zanimanja za američki Ustav i američki ustavnopravni poredak. Aktualna je zbog niza događaja nakon nedavno održanih izbora za predsjednika SAD-a, u vrijeme kada zanimanje za izborne rezultate eksponencijalno raste, što rezultira mnoštvom analiza, koje karakteriziraju krajnosti o glorificiranju tog sustava, do postavljanja pitanja njegova opstanka i ugrožavanja zbog ozbiljnijih poremećaja ne samo za Ameriku, nego i za svjetski globalistički poredak. Svojom znanstvenom i stručnom utemeljenošću te visoko stručnim i etičkim elaboracijama i porukama, ova knjiga nedvojbeno obogaćuje svjetsku riznicu publikacija o toj temi, ali i o njoj sličnima." - prof. emeritus Zvonimir Lauc „Monografiju krasi jedinstvena vrijednost: prezentiranje materije koja je na prvi pogled veoma stručna i uska na način koji je iznimno zanimljiv, jasan i jednostavno razumljiv. Sadržaj je osobito važan, slabo poznat u nas, a spoznaje iz ove knjige poslužit će mnogim budućim naraštajima studenata prava i političkih znanosti, te zaljubljenika u tu materiju, ali i onima koje može zainteresirati američki predsjednički sustav i posebno izborni sustav.” - prof. dr. sc. Sanja Barić
Prof.dr.sc. Robert Podolnjak autor je poglavlja o pravnom uređenju referenduma u Republici Hrvatskoj (str. 155.-175.) kao dio izdanja  "The Legal Limits of Direct Democracy: A Comparative Analysis of Referendums and Initiatives across Europe " (Daniel Moeckli, Anna Forgács, Henri Ibi (ur.), Edward Elgar Publishing, srpanj 2021.). Knjiga istražuje odnos između narodnog suvereniteta i načela vladavine prava u kontekstu pojačanog korištenja instrumenata neposredne demokracije. Definirajući taj odnosn kao jedno od najvažnijih političkih pitanja našeg vremena, ova važna i pravodobna knjiga pruža dubinsku analizu ograničenja referenduma i građanskih inicijativa, kao i sustava nadzora njihovog poštovnja u jedanaest europskih država. Deseto poglavlje posvećeno je pravnom okviru Republike Hrvatske kao predstavnika "mladih demokracija", koji omogućava korištenje niza instrumenata neposredne demokracije na državnoj, ali i lokalnoj/regionalnoj razini. To Hrvatsku čini zemljom značajnih mogućnosti za neposredno odlučivanje građana. Ipak, prof.dr.sc. Podolnjak ocjenjuje da su ovi instrumenti u nekim važnim aspektima nedosljedni i (u slučaju referenduma narodne inicijative) suočeni sa značajnim proceduralnim preprekama koje otežavaju njihovu praktičnu primjenu. Kao najznačajniji ustavni problem vezan za funkcioniranje neposredne demokracije prof.dr.sc. Podolnjak identificira manjkavost ustavnog i zakonskog uređenja referenduma narodne inicijative. Kao drugi važan problem ističe izostanak ustavnih granica glede pitanja koja (ne) mogu biti iznesena na referendum. Posljedično, na nacionalnoj su razini u tri desetljeća hrvatskog Ustava održana tek tri referenduma (tek jedan od kojih na zahtjev građana) i ne mnogo više njih na lokalnoj/regionalnoj razini. 
Doc.dr.sc. Ana Horvat Vuković jedna je od tri finalistice za dodjelu nagrade Justitia Awards 2021. (kategorija "Academia"). Ceremonija dodjele održati će se 10. rujna 2021. u sklopu Međunarodne konferencije žena u pravu koju organizira inicijativa Women in Law, kao dio European Women Lawyers Association. Dvanaest finalistica odabrano je između više od 80 kandidatkinja iz 19 zemalja.
  izv.prof.dr.sc. Đorđe Gardašević autor je poglavlja pod nazivom "P opular Initiatives, Populism and the Croatian Constitutional Court ", kao dio izdanja " Populist Challenges to Constitutional Interpretation in Europe and Beyond " (Fruzsina Gárdos-Orosz i Zoltán Szente (ur.), Routledge, svibanj 2021.). Knjiga istražuje međuodnos između populizma/populističkih režima te metoda ustavnog tumačenja koje ti režimi primjenjuju, te nudi odgovore na pitanje jesu li suvremene populističke vlade i pokreti razvili tj. potakli nove, specifične ustavne teorije, doktrine i metode tumačenja ili su njihovi ustavni i drugi najviši sudovi pak ostali vjerni starim, tradicionalnim interpretativnim sredstvima u rješavanju ustavnih sporova. Poglavlje II. posvećeno je istraživanju ove teme iz komparativne perspektive, prikazujući stanje u onim europskim državama gdje je populizam najviše razvijen, a među kojima su Austrija, Češka, Grčka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo.  
U izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava), u uredništvu akademika Arsena Bačića objavljena je 60. knjiga nakladničke cjeline "Modernizacija prava" pod nazivom ' Ustavne promjene i političke nagodbe - Republika Hrvatska između ustavne demokracije i populizma ', s radovima članova Katedre za ustavno pravo.