Studij:
Šifra:	69787
ECTS:	5.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Zoran Šućur

Literatura:

Z. Šućur; Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji; Zagreb: Pravni fakultet (2001), str. 31-39, 53-60, 67-82, 92-130 UNDP Hrvatska; Neumreženi: lica socijalne isključenosti; Zagreb: UNDP Hrvatska (2006), str. 43-144 Z. Šućur; Siromaštvo, višedimenzionalna deprivacija i socijalna isključenost u Hrvatskoj; Revija za sociologiju, 3-4 (2006), str. 131-147 O. Družić Ljubotina; Beskućništvo: pogled iz različitih perspektiva; Zagreb: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom (2012), str. 15-63 H.-J. Andress; Empirical Poverty Research in Comparative Perspective; Aldershot: Ashgate (1998), str. Poglavlje: "Social exclusion" and "underclass" - two new concepts for the analysis of poverty

Opis predmeta:

Novo siromaštvo. Pojam i tipologija linija siromaštva. Funkcije i načini konstrukcije ekvivalentnih ljestvica. Ekonomske nejednakosti i siromaštvo. Empirijski pokazatelji siromaštva i nejednakosti u Hrvatskoj. Strategije reduciranja nejednakosti i siromaštva. Uloga pojedinih socijalnih sustava u borbi protiv siromaštva. Utjecaj socijalnih transfera na redukciju siromaštva. Paradigmatski pristupi socijalnoj isključenosti. Operacionalizacija socijalne isključenosti. Rezultati empirijskih istraživanja socijalne isključenosti. Mjere protiv siromaštva i socijalne isključenosti: uloga socijalne politike.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog kolegija student će biti u mogućnosti:

1. usporediti pojmove siromaštva i socijalne isključenosti i objasniti razlike između tih koncepata.

2. prepoznati i ilustrirati važnost tema siromaštva i socijalne isključenosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

3. razumjeti i primijeniti postupke i procedure za mjerenje siromaštva i socijalne isključenosti.

4. objasniti čimbenike koji dovode do osiromašivanja i pojave novih oblika siromaštva i isključenosti.

5. objasniti uzroke i posljedice specifičnih tipova i oblika siromaštva (dječje, urbano, ruralno siromaštvo, beskućništvo).

6. interpretirati i povezati ključne empirijske pokazatelje siromaštva i socijalne isključenosti u hrvatskoj i eu.

7. kritički objasniti mehanizme i politike u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

8. vrednovati ulogu eu u politici spram siromaštva i socijalne isključenosti.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

 javno prezentirati usvojena znanja i vještine u pisanom i usmenom obliku

 analizirati i interpretirati podatke (o siromaštvu i isključenosti) iz statističkih i drugih izvora

 jasno i argumentirano raspravljati te obrazlagati vlastita stajališta

 sagledati različite reakcije društva na probleme siromaštva i isključenosti

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

1. Oblici provjere znanja

1.1. Kolokvij

1.2. Pismeni ispit

1.3. Usmeni ispit

1.4. Usmeno izlaganje (prezentacija) o temi koja nije predviđena okvirnim sadržajem predavanja

1.1. Kolokvij

Kolokvij je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne pojmove i koncepte, usporediti i objasniti razlike i sličnosti između koncepata i pristupa, objasniti uzroke i posljedice siromaštva i isključenosti za različite društvene skupine. Tijekom semestra pišu se dva kolokvija koja nisu obvezna. Svaki kolokvij pokriva po 50% predavačkih tema. Studenti koji ostvare pozitivne ocjene na oba kolokvija pristupaju završnom usmenom ispitu. Svaki kolokvij uključuje 10 pitanja s otvorenim odgovorima, a odgovori se boduju s 0, 1 ili 2 boda. Sustav bodovanja je sljedeći:

0 - 10 Nedovoljan (1)

11 - 12 Dovoljan (2)

13 - 15 Dobar (3)

16 - 17 Vrlo dobar (4)

18 - 20 Izvrstan (5)

Ocjena na kolokviju prosjek je ocjena ostvarenih na oba kolokvija.

1.2. Pismeni ispit

Kolokvij je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne pojmove i koncepte, usporediti i objasniti razlike i sličnosti između koncepata i pristupa, objasniti uzroke i posljedice siromaštva i isključenosti za različite društvene skupine. Uključuje 10 pitanja s otvorenim odgovorima koja prokrivaju sve predavačke teme, a odgovori se boduju s 0, 1 ili 2 boda. Sustav bodovanja je sljedeći:

0 - 10 Nedovoljan (1)

11 - 12 Dovoljan (2)

13 - 15 Dobar (3)

16 - 17 Vrlo dobar (4)

18 - 20 Odličan (5)

1.3. Usmeni ispit

Uključuje pitanja u kojima se traži razumijevanje pojmova i teorijskih pristupa te njihovo uspoređivanje, obrazloženje, pojašnjenje i povezivanje činjenica, primjena pojmova i teorijskih pristupa na društvenu stvarnost.

Završna ocjena na kolegiju formira se kao prosjek ocjena ostvarenih na kolokvijima ili pismenom ispitu i usmenom ispitu.

1.4. Usmeno izlaganje (prezentacija) o temi koja nije predviđena okvirnim sadržajem predavanja

Tijekom semestra studenti mogu odabrati specifičnu temu (koja nije predviđena okvirnim sadržajem predavanja) te o tome pripremiti usmenu prezentaciju. Oni studenti koji uspješno izlože svoju temu dobivaju 2 boda na pismenom ispitu ili kolokvijima.

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Zoran Šućur:

   ponedjeljkom od 13-14 i četvrtkom od 12-13 sati

  Lokacija: Nazorova 51, soba 1