Studij:	Građanskopravni - 9. semestar Kaznenopravni - 9. semestar Međunarodnopravni - 9. semestar Pravo Europske unije - 9. semestar Trgovačkopravni - 9. semestar Ustavno-upravni - 9. semestar
Šifra:	79153
ECTS:	4.0
Nositelji:	izv. prof. dr. sc. Sunčana Roksandić prof. dr. sc. Ksenija Turković
Izvođači:	izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski - Predavanja
Ispitni rokovi:	26. 08. 2024. 09. 09. 2024. Prijava ispita: Studomat

Literatura:

UNESCO Core Curriculum in Bioethics and Human Rights (Volume 1 and 2); UNESCO, str COVID -19 Responses; , str. selected

Preporučena literatura:

Amnon Carmi // Ksenija Turković, Sunčana Roksandić Vidlička; Informirani pristanak; Unit of UNESCO Chair, Sveučilište u Zagrebu (2009), str. selected chapters Bernard M. Dickens, Rebecca J. Cook, Eszter Kismodi // Ksenija Turković, Sunčana Roksandić Vidlička, Aleksandar Maršavelski; Reproduktivno zdravlje: Analiza slučajeva s etičkim komentarom; Unit of UNESCO Chair in Bioethics, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2011), str. selected A. Carmi, D. Moussaoui, J. Arboleda-Florez // Ksenija Turković, Sunčana Roksandić Vidlička, Aleksandar Maršavelski; Predavanja etike u psihijatriji; Unit of UNESCO Chair in Bioethics, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2012), str. selected chapters Silke Schicktanz, Claudia Wiesemann, Sabine Woehlke // Ksenija Turković, Sunčana Roksandić Vidlička, Aleksandar Maršavelski; Podučavanje etike u presađivanju organa i darivanju tkiva; Unit of UNESCO Chair in Bioethics, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2013), str. selected chapters

Opis predmeta:

Predmet se bavi etičkim problemima u biomedicini te, dovodeći ih u vezu s ljudskim pravima, uključuje analizu razvoja moralnih i bioetičkih argumenata u zdravstvstvenom pravu u Hrvatskoj i svijetu. Predmet započinje pregledom zdravstvenog sustava te njegovog ustavnog i zakonskog okvira. Naglasak se stavlja na koncepte prava na zdravlje, medicinske etike, prava pacijenata te efikasnosti i sigurnosti zdravstvene skrbi. Posebne teme koje se obrađuju uključuju: širenje zaraznih bolesti, povjerljivost, informirani pristanak, lječničku grešku, oblike odgovornosti, vještačenja, medicinska istraživanja i eksperimente, doniranje i presađivanje organa, hitne situacije, intenzivnu njegu, pobačaj, korištenje lijekova i novih medicinskih tehnologija, regulaciju nanomedicine i biotehnologije, matične stanice, pitanja smrti i umiranja, tretman osoba s duševnim smetnjama itd. U različitim temama koje se obrađuju, glavni zadatak ovog predmeta jest naučiti primijeniti bioetičke teorije na slučajeve iz prakse i kritički analizirati uloge međunarodnih organizacija, države, poslovnih subjekata i pojedinaca u pristupu pravu na zdravlje. Poseban naglasak je dan i analizi globalnih odgovora na pandemiju COVID-19.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• razumjeti i objasniti temeljne pojmove institucionalnog okvira i razvoja bioetike unutar RH, ali i unutar EU i drugih država kada primjenjivo. Također na međunarodnom nivou (primjenjive pravne akte, područje regulacije, minimalna obilježja i sankcije kaznenih djela i pravno uređenje, praksa ESLJP); razumjeti moralna pitanja i (bio)etičke teorije i biomedicinsku etiku
• razgraničiti moralna pitanja u području bioetike i zaštite ljudskih prava
• prepoznati utjecaj bioetičkih teorija i razvoja ljudskih prava u uobličenju pravnih normi u području bioetike (grčki filozofi, kršćanska etika i vrline, teorija prirodnog prava, kantovska etika, utilitarizam, etika brige, medicinska etika);
• kritički vrednovati i prepoznati važnost poštivanja temeljnih načela bioetike i ljudskih prava, uključivo i ulogu subjekata i objekata koji se javljaju u bioetici
• definirati posebnosti nacionalnih sustava u području regulacije bioetičkih pitanja i pitanja ljudskih prava koja se tiču bioetike; definirati i raspoznati bioetička pitanja ( panemija i pravo na zdravlje, inducirana koma, pasivna i aktivna eutanazija, prekid trudnoće, asistirana reprodukcija, korištenje embrionalnih i matičnih stanica, kloniranje, DNA analize i bolesti, eksperimenti na ljudima i životinjama, presađivanje organa, osobe s duševnim smetnjama i njihova prisilna i dobrovoljna hospitalizacija, etička pitanja i genetske bolesti, AIDS i globalno širenje zaraznih bolesti, reforma zdravstvenih sustava i njegov utjecaj na ljudska prava pojedinaca, zakonska zaštita ekonomskih, socijalnih i kulturna prava pojedinaca na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini)
• grupirati strukturu bioetike i identificirati važna obilježja bioetičkih pitanja, te izdvojiti njihove specifičnosti.
• izdvojiti najčešća kršenja ljudskih prava u području bioetike te razdvojiti odgovornost pojedinaca i odgovornosti pružatelja usluga

PRIMJENA

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• interpretirati pojmove u bioetici i ljudskim pravima u skladu s važećim metodama tumačenja; interpretirati propise koji reguliraju bioetiku i ljudska prava
• demonstrirati uzajamnu uvjetovanost i povezanost bioetike i ljudskih prava, te ilustrirati točke povezanosti nacionalnih propisa s propisima EU i europskim i međunarodnim konvencijama koji reguliraju ovo područje
• primijeniti stečeno znanje iz područja bioetike i ljudskih prava u praksi;
• koristiti i na ispravan način interpretirati propise s područja bioetike i ljudskih prava.

 

ANALIZA

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• analizirati odnos između UN-a, Vijeća Europe i EU, RH i drugih država, međupovezanost pravnih instrumenata i njihov utjecaj na bioetiku i ljudska prava u RH
• analizirati postojeće norme koje uređuju bioetiku i ljudska prava i odgovarajuću sudsku praksu (nacionalnu i ESLJP) u tom segmentu.
• ispitati usklađenost bioetiku i ljudska prava u RH s osnovnim načelima kaznenog prava i prava općenito te međunarodnim konvencijama;
• usporediti stanje biotike i ljudskih prava u RH s odgovarajućim sustavima drugih zemalja te ispitati njihovu usklađenost s pravom VE, EU i međunarodnim konvencijama (prvenstveno konvencijama UN-a);
• razlikovati različite mehanizme pravne zaštite i regulacije bioetičkih pitanja;
• provjeriti stupanj i opseg ostvarivanja bioetičkih načela i načela zaštite ljudskih prava u regulaciji bioetičkih pitanja;
• izdvojiti neodgovarajuće norme te predložiti izmjene i poboljšanja regulacije područja koji se odnosi na bioetiku na nacionalnoj i međunarodnoj razini;
• ispitati i kategorizirati stečena znanja u pogledu bioetike i ljudskih prava i njihove primjene u društvu;

 

SINTEZA

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• predlagati potrebne izmjene kaznenog, građanskog i upravnog zakonodavstva po pitanju bioetike i zaštite ljudkih;
• formulirati osnovna obilježja, prednosti i nedostatke zakonske politike u ovom području i predlagati rješenja za poboljšanja tih sustava;
• izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova u području bioetike i ljudskih prava
• osmisliti protokol izrade pisanog rada i usmene prezentacije, formulirati odgovarajuće hipoteze odnosno istraživačka pitanja i sastaviti koncepte rada odnosno izlaganja s predloškom radne literature.;

 

 

VREDNOVANJE

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• preispitati načine donošenja regulative koje je od interesa za bioetiku i ljudska prava;
• ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost implementacijskog nacionalnog zakonodavstva kada se radi o regulaciji bioetičkih pitanja; kvalitetu, održivost i provedivost zakonskih i teorijskih instituta bioetike i ljudskih prava u praktičnim uvjetima;
• odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata bioetike i ljudskih prava; te procijeniti najinteresantnija područja za daljnju specijalizaciju;
• vrednovati postojeća rješenja bioetičkih tema u pravu, njihovu međusobnu usklađenost, usklađenost s pravnim normama, naročito Ustavom RH te odredbama europskog i međunarodnog prava koja reguliraju područje bioetike

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• javno prezentirati stečena i usvojena znanja te predstaviti ishode učenja te sudjelovati u raspravama oko regulacije bioetičkih pitanja;
• izražavati se precizno i jasno uz odgovarajuću razinu argumentacije vlastitih teza;
• provesti samostalno istraživanje zakonodavstva i prakse europskog i nacionalnih sustava;
• unaprjeđivati komunikacijske i analitičke vještine te stečena znanja;
• sudjelovati u timskom radu, rješavanju hipotetskih i praktičnih problema u području bioetike
• raditi u praksi koja zahtjeva poznavanje problematike bioetike i ljudskih prava.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

1. Problemski zadaci za provjeru ishoda učenja – primjena usvojenog znanja na konkretne slučajeve;
2. Izrada prezentacije vlastitog istraživanja za provjeru ishoda učenja – sinteza i vrednovanje;
3. Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na ispitu iz kolegija, usmena prezentacija usvojenog znanja. Ocjene stečene tijekom nastave uzet će se u obzir u formuliranju konačne ocjene, a kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja odnosno pokazano znanje i razumijevanje materije bioetike i ljudskih prava, sposobnost primjene propisa na hipotetičke i stvarne slučajeve iz sudske prakse, sposobnost analize i sinteze te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom nastave. Usmene prezentacije vlastitog istraživanja i sudjelovanje u raspravama.

Termini konzultacija:

• izv. prof. dr. sc. Sunčana Roksandić:

  četvrtkom u 9 sati. Obzirom na izvanredne okolnosti uzrokovane potresom i COVID-19 pandemijom, dostupna e-mailom: suncana.roksandic@pravo.hr.

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba Ćirilometodska 4, soba 54
• izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski:

  ponedjeljkom u 18:30 sati, Gundulićeva 10, soba 12/I. (najaviti dolazak putem e-maila zbog mogućnosti službenog odsustva)

  Lokacija: Gundulićeva 10, soba 12