Nositeljice kolegija: Prof.dr.sc. Kristina Urbanc i doc. dr.sc. Marijana Kletečki Radović
Nastavu izvode: Prof.dr.sc. Kristina Urbanc i doc. dr.sc. Marijana Kletečki Radović
Vanjski suradnici (v ježbe): Mr. sc. Nataša Jelača, Marija Gorički, Milica Gregurić Prugovečki
Mjesto izvođenja nastave: Studijski centar socijalnog rada, Nazorova 51, dvorana III, mala dvorana I, II i III
Izvođenje nastave: Predavanje u dvije grupe; vježbe u 8 grupa te nastava za izvanredne studente (kombinirano predavanja i vježbe). Dolazak na nastavu je obavezan, a izvanredni studenti koji nisu u mogućnosti pohađati nastavu zajedno s redovnim studentima, trebaju se prije semestra javiti nastavniku radi dogovora o organiziranju nastave u posebnim terminima. Nastava se odvija ponedjeljkom od 9:00 do 20:00 sati i srijedom od 15:00 do 20:00 sati.
Način polaganja ispita: Tijekom semestra održat će se dva kolokvija putem kojih student može položiti ispit iz ovog kolegija. Osim toga, tijekom nastave zadaju se pismeni zadaci koji se pregledavaju i pohranjuju u mapu studenta, što je sastavni dio ocjene iz ovog kolegija. Za studente koji ispit nisu položili putem kolokvija, održat će se pismeni i usmeni ispit u vrijeme redovnih ispitnih rokova.
Obavezna literatura:
Urbanc, K. (2006.) Izazovi socijalnog rada s pojedincem . Zagreb: Alinea.
Sladović Franz, B. (2011.) Značajke procesa odlučivanja u socijalnoj skrbi za djecu . Ljetopis socijalnog rada, 18 (3), 439 – 468.
Van Oosten i Van der Vlugt (2004.) Rod i spol u psihosocijalnom radu – Priručnik za savjetovanje. Zagreb. Društvo za psihološku pomoć. Poglavlja : Pružanje psihosocijalne pomoći primjerene specifičnostima spola i roda, str. 15-25.; Prvi kontakt i prijem iz perspektive spola i roda, str. 69-85.; Individualno savjetovanje, str. 87-91.
Urbanc, K. (2007.) Smisao i obilježja postmodernog pristupa u socijalnom radu. Ljetopis socijalnog rada, 14, (1), 179 – 195.
Ajduković, M. i Ajduković, D. (1996.) Pomoć i samopomoć u skrbi za mentalno zdravlje pomagača. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. Poglavlja: Zašto je ugroženo mentalno zdravlje pomagača?, str. 3-10.; Sindrom sagorijevanja na poslu, str. 21-27.; Izvori profesionalnog stresa i sagorijevanja pomagača, str. 29-37.; Profesionalna pomoć pomagačima, str. 77-100.
Pregrad, J. (1996. ) Stres, tramuma i oporavak. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. Poglavlja: Gubitak i tugovanje, str. 169-176.; Gubitak i tugovanje u djece, str. 177-184.; Gubitak i tugovanje u obitelji, str. 185-198.; Zdrave i patološke reakcije na gubitak, str. 189-192.; Podrška u togovanju, str. 193-200.
Ajduković, M. i Cajvert, Lj. (2001.) Supervizija psihosocijalnog rada kao specifičan oblik podrške i pomoći socijanim radnicima i drugim stručnjacima u sustavu socijalne skrbi. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 8, 2, 195-214.
Dopunska literatura:
Urbanc, K. (2005.) Medicinski, socijalni ili «neomedicinski» pristup za osobe s invaliditetom. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 12, 2, 321-333.
Ajduković, M. (2007.) Značaj supervizije zakvalitetan rad s djecom, mladima i obiteljima u sustavu socijalne skrbi . Ljetopis socijalnog rada, 14 (2) 339 – 354.
Urbanc, K., Kletečki Radović, M. i Delale, E. A. (2009.) Uključivanje i osnaživanje korisnika tijekom terenske prekse studenata socijalnog rada . Ljetopis socijalnog rada 16 (2), 395-423.
Urbanc, K. (2010.) Savjetovanje u Centru za djecu, mlade i obitelji. U: Puljiz, S. (ur.) Raditi s djecom, mladima i obitelji. Zagreb: Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica,175-213.
Žorga, S. (2009) Specifičnosti procesa učenja u superviziji. U: Ajduković, M. (2009) Refleksije o superviziji. Zagreb: Biblioteka socijalnog rada i Društvo za psihološkku pomoć.
