Socijalna demografija

Studij:
Šifra:	20063
ECTS:	3.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Zdenko Babić
Izvođači:	doc. dr. sc. Marin Strmota - Predavanja
Ispitni rokovi:	12. 09. 2024. Prijava ispita: Studomat

Literatura:
Nejašmić, I.; Stanovništvo Hrvatske. Demogeografske studije i analize.; Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo. (2008), str Gelo, J.; Demografske promjene u Hrvatskoj u razdoblju: 1870.- 1981.; Zagreb: Globus. (1987), str. 18-27, 35-37 Wertheimer-Baletić, A.; Determinante reprodukcije stanovništva Hrvatske u drugoj polovici 20. stoljeća. U D. Živić (ur). Stanovništvo Hrvatske - dosadašnji razvoj i perspektive.; Zagreb:Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" (2005), str. 9-38 World Population Prospects: The 2015 Revision, Key Findings and Advance Tables; United Nations, Department of Economic and Social Affairs, Population Division (2015), str. 1-7 Mesić, M.; Međunarodne migracije - teorijski pristupi. U: Migracije i razvoj Hrvatske: podloga za hrvatsku migracijsku strategiju; Zagreb: Hrvatska gospodarska komora (2014), str. 157-174 Puljiz, V.; Migracije i migracijske politike u Europi. U: Migracije i razvoj Hrvatske: podloga za hrvatsku migracijsku strategiju; Zagreb: Hrvatska gospodarska komora (2014), str. 251-269 Puljiz, V.; Starenje stanovništva-izazov socijalne politike.; Revija Za Socijalnu Politiku, 23(1) (2016), str. 81-98 Matković, T.; Tko što radi? Dob i rod kao odrednice položaja na tržištu rada u Hrvatskoj.; Revija za socijalnu politiku, 15(3) (2008), str. 479-502 Matković, T.; Obrasci tranzicije iz obrazovnog sustava u svijet rada u Hrvatskoj; Zagreb: Pravni fakultet (2011), str. 100-1119 Puljiz, V.; Demografske promjene i socijalna politika. U D. Živić (ur). Stanovništvo Hrvatske - dosadašnji razvoj i perspektive; Zagreb:Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" (2005), str. 95-118 Čipin, I i Akrap, A; Stambeni problemi, produženi život s roditeljima i odgoda ulaska u brak u Hrvatskoj.; Revija Za Socijalnu Politiku 15(3) (2008), str. 415-434 Marcelić, S.; Kritička analiza hrvatskog indeksa razvijenosti: tri tipa razvoja i njihov regionalni položaj.; Revija Za Socijalnu Politiku, 22(3) (2015), str. 309-314
Preporučena literatura:
Alica Wertheimer-Baletić; Stanovništvo i razvoj; Zagreb: MATE (1999), str EUROSTAT; People in the EU. Who are We and how Do We Live?; Luxembourg: Publications Office of the European Union, (2015), str Prezentacije s predavanja i kolaborativna predmetna skripta; , str

Opis predmeta:

Sastav i kretanje stanovništva uvelike određuju potrebe i potencijale svake lokalne zajednice, regije ili društva. Tako demografska slika i promjene određuju i specifične izazove, na koje praksa socijalnog rada i sustavi socijalne politike moraju odgovarati. Stoga kolegij socijalna demografija polaznike upoznaje sa osnovnim demografskim konceptima, pokazateljima i procesima, u europskom kontekstu.

Teme kolegija:
- Kratki pregled demografske misli. Kretanje stanovništva u svijetu
- Prirodno kretanje stanovništva: Vitalne statistike
- Kretanje stanovništva u Hrvatskoj
- Vrste i razlozi migracija. Migracijski tokovi i imigracijske politike
- Migracije u Hrvatskoj
- Dobna struktura i starenje stanovništva
- Obrazovna struktura stanovništva
- Ekonomska struktura stanovništva
- Spolna struktura stanovništva i rodne razlike
- Formiranje, oblici i struktura obitelji i kućanstava.
- Prostorna distribucija stanovništva i regionalne nejednakosti
- Projekcije broja i strukture stanovništva

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog kolegija student će biti u mogućnosti:

1. prikazati temeljne demografske procese u svijetu, Europi i Republici Hrvatskoj, u njihovom povijesnom kontekstu

2. razumjeti, prikazati i analizirati prirodno i prostorno kretanje stanovništva u državi, regiji ili lokalnoj zajednici.

3. prikazati i analizirati dobnu, obrazovnu, ekonomsku i rodnu struktu u zajednici, te identifcirti potrebe, potencijale i nejednkosti koje iz njih proizlaze

4. analizirati obrasce fertiliteta i bračnosti, te oblike obitelji i kućanstva

5. korištenjem demografskih pojmova i teorija predočiti demografske pojave i procese, njihova objašnjenja i posljedice po socijalnu sliku zajednice.

6. koristiti baze podataka i publikacije sa demografskim podacima za jedinice lokalne samouprave, Republiku Hrvatsku i druge EU zemlje (DZS, Eurostat)

7. Izračunati i usporediti apsolutne i relativne demografske pokazatelje za populaciju i pojedine demografske skupine

8. raspoznati vrste javnih politika koje mogu biti prikladne za savladavanje pojedinih demografskih izazova.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog kolegija student će biti u mogućnosti:

1. samostalno pratiti demografsku literaturu i izvore podataka

2. razumjeti složene grafičke prikaze koji se odnose na socijalne pojave u populaciji

3. uspoređivati numerički iskazane socijalne pojave između različitih lokaliteta ili vremenskih točaka, te uspoređivati trendove kroz vrijeme

4. identificirati potrebe lokalne zajednice koje proizlaze iz njezine demografske strukture

5. Bolje razumjevanje socijalne sredine i učinkovitije profesionalno djelovanje u ulozi socijalnog radnika.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Poznavanje predmetne građe provjeravat će se kroz četiri kolokvija u trajanju od dvadeset minuta, u kojima će se od polaznika tražiti prikladno korištenje demografskih pojmova, teorija i nalaza vezanih uz objašnjenje pojedinih aspekata kretanja ili strukture stanovništva. Zadatak može tražiti i supstantivni opis ili primjer neke demografske pojave, te iščitavanje podataka iz priloženih grafikona ili tablica. Očekuju se kratki, usmjereni odgovori esejskog tipa. Svaki kolokvij nosi 4 boda po tematskoj cjelini koju pokriva (ukupno 44 bodova)

Također, u tjednima u kojima se ne održavaju kolokviji, bit će zadani tjedni zadaci u kojima polaznici trebaju pronaći, izračunati i opisati zadani demografski pokazatelj za zadanu županiju ili državu, pratiti njegovo kretanje kroz vrijeme i/ili pružiti uspredbu sa RH. Svaka zadaća može nositi do 3 boda (ukupno 21 bod)

Vrednovat će se i angažman na doradi i ažuriranju kolaborativne predmetne wiki-skripte na Loomen sustavu (do 5 bodova), kao i aktivnost u interpretaciji prikaza na predavanju (do 5 bodova).

Polaznici koji nisu ostvarili dostatan broj bodova, ili žele povećati ocjenu, mogu pristupiti usmenom ispitu, uz odabir do pet tematskih cjelina iz kojih će pružati odgovore.

Termini konzultacija:

prof. dr. sc. Zdenko Babić:
srijedom od 10-12 sati
Lokacija: Nazorova 51, soba 15