OBAVIJESTI:
Socijalni rad s pojedincem

Nositeljice kolegija: Prof.dr.sc. Kristina Urbanc i doc. dr.sc. Marijana Kletečki Radović

 

Nastavu izvode: Prof.dr.sc. Kristina Urbanc i doc. dr.sc. Marijana Kletečki Radović 

 

Vanjski suradnici (vježbe): Mr. sc. Nataša Jelača, Marija Gorički, Milica Gregurić Prugovečki

 

Mjesto izvođenja nastave: Studijski centar socijalnog rada, Nazorova 51, dvorana III, mala dvorana I, II i III

 

Izvođenje nastave: Predavanje u dvije grupe; vježbe u 8 grupa te nastava za izvanredne studente (kombinirano predavanja i vježbe). Dolazak na nastavu je obavezan, a izvanredni studenti koji nisu u mogućnosti pohađati nastavu zajedno s redovnim studentima, trebaju se prije semestra javiti nastavniku radi dogovora o organiziranju nastave u posebnim terminima. Nastava se odvija ponedjeljkom od 9:00 do 20:00 sati i srijedom od 15:00 do 20:00 sati.

 

Način polaganja ispita: Tijekom semestra održat će se dva kolokvija putem kojih student može položiti ispit iz ovog kolegija. Osim toga, tijekom nastave zadaju se pismeni zadaci koji se pregledavaju i pohranjuju u mapu studenta, što je sastavni dio ocjene iz ovog kolegija. Za studente koji ispit nisu položili putem kolokvija, održat će se pismeni i usmeni ispit u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

 

Obavezna literatura:

  1. Urbanc, K. (2006.) Izazovi socijalnog rada s pojedincem. Zagreb: Alinea.
  2. Sladović Franz, B. (2011.) Značajke procesa odlučivanja u socijalnoj skrbi za djecu. Ljetopis socijalnog rada, 18 (3), 439 – 468.
  3. Van Oosten i Van der Vlugt (2004.) Rod i spol u psihosocijalnom radu – Priručnik za savjetovanje. Zagreb. Društvo za psihološku pomoć. Poglavlja: Pružanje psihosocijalne pomoći primjerene specifičnostima spola i roda, str. 15-25.; Prvi kontakt i prijem iz perspektive spola i roda, str. 69-85.; Individualno savjetovanje, str. 87-91.
  4. Urbanc, K. (2007.) Smisao i obilježja postmodernog pristupa u socijalnom radu. Ljetopis socijalnog rada, 14, (1), 179 – 195.
  5. Ajduković, M. i Ajduković, D. (1996.) Pomoć i samopomoć u skrbi za mentalno zdravlje pomagača. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. Poglavlja: Zašto je ugroženo mentalno zdravlje pomagača?, str. 3-10.; Sindrom sagorijevanja na poslu, str. 21-27.; Izvori profesionalnog stresa i sagorijevanja pomagača, str. 29-37.; Profesionalna pomoć pomagačima, str. 77-100.
  6. Pregrad, J. (1996. ) Stres, tramuma i oporavak. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. Poglavlja: Gubitak i tugovanje, str. 169-176.; Gubitak i tugovanje u djece, str. 177-184.; Gubitak i tugovanje u obitelji, str. 185-198.; Zdrave i patološke reakcije na gubitak, str. 189-192.; Podrška u togovanju, str. 193-200.
  7. Ajduković, M. i Cajvert, Lj. (2001.) Supervizija psihosocijalnog rada kao specifičan oblik podrške i pomoći socijanim radnicima i drugim stručnjacima u sustavu socijalne skrbi. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 8, 2, 195-214.

Dopunska literatura:

  1. Urbanc, K. (2005.) Medicinski, socijalni ili «neomedicinski» pristup za osobe s invaliditetom. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 12, 2, 321-333.
  2. Ajduković, M. (2007.) Značaj supervizije zakvalitetan rad s djecom, mladima i obiteljima u sustavu socijalne skrbi. Ljetopis socijalnog rada, 14 (2) 339 – 354.
  3. Urbanc, K., Kletečki Radović, M. i Delale, E. A. (2009.) Uključivanje i osnaživanje korisnika tijekom terenske prekse studenata socijalnog rada. Ljetopis socijalnog rada 16 (2), 395-423.
  4. Urbanc, K. (2010.) Savjetovanje u Centru za djecu, mlade i obitelji. U: Puljiz, S. (ur.) Raditi s djecom, mladima i obitelji. Zagreb: Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica,175-213. 
  5. Žorga, S. (2009) Specifičnosti procesa učenja u superviziji. U: Ajduković, M. (2009) Refleksije o superviziji. Zagreb: Biblioteka socijalnog rada i Društvo za psihološkku pomoć.

ISHODI UČENJA NA RAZINI KOLEGIJA

Nakon uspješno savladanog kolegija student će biti u mogućnosti:

 

  1. Definirati i opisati teorijske koncepte: sistemski pristup, pojedinac u okruženju, koncept rizika i otpornosti u socijalnom radu s pojedincem, briga za mentalno zdravlje pomagača i uloga supervizije u psihosocijalnom radu.  
  2. Definirati, opisati i primijeniti  uz podršku znanja i vještine o procesu planiranih promjena i svim njegovim fazama.
  3. Definirati i prepoznati profesionalne vrijednosti i etiku socijalnog rada te analizirati njihovu primjenu u ustanovama i udrugama koje student posjećuje tijekom terenske nastave.
  4. Definirati i prepoznati  načela uvažavanja perspektive korisnika te razinu njihove primjene u ustanovama i udrugama koje student posjećuje tijekom terenske nastave.
  5. Definirati i prepoznati načela primjene protudiskriminacijske prakse, zagovaranja i samozagovaranja u socijalnom radu s pojedincem.
  6. Definirati i prepoznati specifičnosti socijalnog rada s pojedincem obzirom na rod i spol.
  7. Sastaviti socijalnu anamnezu tijekom rada na slučaju, objedinjujući podatke iz različitih izvora.
  8. Prepoznati i objasniti načela rada s korisnikom u procesu tugovanja te demonstrirati vještine i znanja potrebne za pružanje podrške korisniku u procesu tugovanja..
  9. Objasniti i primijeniti odgovarajuće komunikacijske vještine u neposrednom radu s korisnikom.
  10. Prepoznati, anlizirati i evaluirati vlastiti doprinos u procesu usvajanja znanja i vještina (vlastite resurse i ograničenja) te definirati vlastitu odgovornost u procesu cjeloživotnog učenja.

 

OPĆE GENERIČKE VJEŠTINE

  1. Primjena upotrebnog znanja i vještina u socijalnom radu s pojedincem.
  2. Uvažavanje i djelovanje u skladu s osnovnim vrijednostima i etikom socijalnog rada.
  3. Sposobnost sagledavanja i definiranja različitih vrsta poteškoća s kojima dolaze korisnici u svijetlu pojedinih teorijskih koncepata.
  4. Sposobnost prikupljanja podataka  i njihove sinteze u socijalnu anamnezu.
  5. Sposobnost primjene odgovarajućih komunikacijskih vještina u socijalnom radus pojedincem.

 

NAČIN PROVJERE ISHODA UČENJA

 

Sudjelovanje na predavanjima i vježbama obavezno je za sve redovne studente, dok su izvanredni studenti dužni prisustvovati svim vježbama i pojedinim predavanjima, prema dogovoru s nastavnikom. Vježbe su namijenjene iskustvenom prorađivanju sadržaja s predavanja te uključuju rješavanje problemskih zadataka, grupne diskusije i aktivnosti za savladavanje vještina procesa planiranih promjena.

Sastavni dio svake vježbe je pismeni zadatak  u okviru kojeg student daje vlastiti osvrt na sadržaj prorađen na vježbama i predavanjima, temeljen na načelima  aktivnog učenja i kritičkog mišljenja te zadane literature.

 

Na predane pismene radove student dobiva redovite povratne informacije te ih pohranjuje u mapu. Bez predane mape student ne može pristupiti ispitu, a kvaliteta radova u mapi uzima se u obzir prilikom određivanja konačne ocjene.

 

Osim vježbi koje se odvijaju na fakultetu student je dužan odraditi i obaveze vezane uz vanfakultetski dio nastave (volontiranje vezano za pomoć u određenoj humanitarnoj akciji, ustanovi socijalne skrbi ili udruzi) te sudjelovanje na nekom edukativnom sadržaju van fakulteta (stručnom skupu, tirbini, okruglom stolu, radionici, predavanju s područja psihosocijalnog rada) uz izradu strukturiranih bilješki s vlastitim kritičkim osvrtom o sadržaju i procesu učenja.

 

Sve bilješke prilažu se u studentovu mapu koju student predaje prilikom izlaska na ispit.

 

Tijekom semestra održvaju se dva kolokvija putem kojih student može položiti ispit iz ovog kolegija. Za studente koji ispit nisu položili putem kolokvija, održat će se pismeni i usmeni ispit u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

 

Završna ocjena na kolegiju formira se kao rezultat postignut pismenom provjerom znanja, pismenih zadataka te redovitog aktivnog sudjelovanja na nastavi.

 

Oblici provjere znanja

Razina znanja

Aktivno sudjelovanje u radu na primjerima, problemskim situacijama i grupnim raspravama tijekom interaktivne nastave

Razina 3-4

8 pismenih zadataka vezanih uz proradu sasdržaja s vježbi i predavanja

Razina 4

2 pismena osvrta o vanfakultetskim obavezama

Razina 2-3.

Pismeni kolokvij/ispit

Razina 2. – 3.

 

 

 

Popis obavijesti