Znanje i razumijevanje
Nakon uspješno svladanog predmeta student će moći:
- opisati glavne odrednice razvoja europskih drţava i pravnih sustava koji su utjecali na državni i pravni razvoj na hrvatskom području;
- izdvojiti karakteristične državne i pravne institucije koje su predstavljale osnovu hrvatske državne i pravne tradicije u odnosu na europsko okruženje;
- prepoznati tradicijsku osnovu moderne hrvatske pravne kulture;
- identificirati načine prijenosa prava iz europskih zemalja i njihovu recepciju u pravnim sustavima na hrvatskom području;
- prepoznati hrvatske utjecaje na razvoj pravnih sustava u europskom okruženju;
- prisjetiti se i u novom kontekstu izraziti odgovarajuća znanja o razvoju države i prava iz prethodnog obrazovanja.
Primjena
Nakon uspješno svladanog predmeta student će moći:
- skicirati temeljne odrednice razvoja državnih i pravnih sustava u europskom okruženju Hrvatske;
- protumačiti temeljne odrednice razvoja hrvatskog pravnog sustava i pravne kulture;
- demonstrirati pravnopovijesna znanja u objašnjavanju razvoja prava na hrvatskom području i u europskom okruženju;
- koristiti se poznavanjem hrvatske pravne tradicije i pravne kulture za razumijevanje položaja Hrvatske u Europskoj Uniji;
- koristiti se pravnopovijesnim znanjima pri rješavanju konkretnih pravnih slučajeva.
Analiza
Nakon uspješno svladanog predmeta student će moći:
- analizirati pojedine pravne institute s obzirom na konkretno pravno i društveno okruženje;
- usporediti i povezati državni i pravni razvoj na hrvatskom području s razvojem u europskom okruženju;
- ispitati genezu pojedinih pravnih ideja i pravnih instituta na hrvatskom području;
- provjeriti utjecaj tradicijskih odrednica na proces pridruživanja i aktualni položaj Hrvatske u Europskoj Uniji.
Sinteza
Nakon uspješno svladanog predmeta student će moći:
- formulirati postavke o uvjetovanosti suvremenog hrvatskog državnog i pravnog uređenja prethodnim razvojem;
- formulirati postavke o glavnim načinima utjecaja iz europskog okruženja na razvoj institucija na hrvatskom području;
- konstruirati sliku razvoja hrvatskog državnog i pravnog sustava od srednjeg vijeka do suvremenog razdoblja;
- sastaviti prikaz glavnih zbivanja u hrvatskoj pravnoj povijesti.
Vrednovanje
Nakon uspješno svladanog predmeta student će moći:
- prosuditi značaj utjecaja hrvatske pravne tradicije na suvremenu hrvatsku pravnu kulturu i hrvatski pravni sustav;
- procijeniti značaj utjecaja iz europskog okruženja na oblikovanje hrvatske pravne tradicije i pravne kulture;
- preispitati uvriježene postavke o pojedinim stadijima hrvatskog državnog i pravnog razvoja;
- ocijeniti funkcioniranje pojedinih instituta u stvarnosti iz perspektive vlastitog doba.
Znanje se provjerava na seminarskim prezentacijama, seminarskim radovima i kolokvijima.
Seminarska prezentacija sastoji se u usmenom izlaganju na seminaru pojedinih tema uz prethodna okvirna usmjerenja voditelja seminara. U seminarskoj je prezentaciji potrebno sažeti i analizirati zadano gradivo, pokazati njegovo razumijevanje, identificirati otvorena pitanja vezana uz temu prezentacije i diskutirati o njima. Kroz seminarsku prezentaciju student treba steći umijeće javnog izlaganja svojih misli te rasprave i obrane svojih stavova. Ocjena koja se daje za svaku pojedinu prezentaciju element je ukupne ocjene uspjeha na seminaru.
Seminarski rad je pisana obrada zadane teme kojom student treba pokazati da je analizirao korištenu literaturu i vrela s obzirom na odgovarajući društveni kontekst i razdoblje, da je identificirao bitne odrednice teme prezentacije, da je razumio značenje teme kako u odgovarajućem vremenskom isječku tako i s obzirom na razvojnu dinamiku i vremenski kontinuum uključujući suvremeno razdoblje. Kroz izradu seminarskog rada student treba steći ili učvrstiti sposobnost prikupljanja i prezentiranja informacija i izrade znanstvenog tipa teksta odnosno kritičke obrade literature, analize i sinteze sadržaja te odgovarajućeg strukturiranja rada i upotrebe znanstvenog aparata uz korištenje uputa objavljenih u priručniku koji su priredili članovi katedre.
Kolokvij je pisani oblik provjeravanja znanja u kojem se u nekoliko etapa provjerava znanje pojedinih dijelova gradiva pri čemu se ocjenjuje svaki pojedini kolokvij i svi kolokviji zajedno. Na kolokviju student mora pokazati da poznaje obilježja odabranih pravnih instituta i bitne odrednice razvoja prava kroz povijest te da može reproducirati objašnjenja vezana uz nastanak, funkcioniranje i razvoj pojedinih instituta. Rezultati kolokvija kojima se provjerava znanje vezano uz seminar osnova su, uz seminarske prezentacije, za ocjenu uspjeha na seminaru, a kolokviji kojima se provjerava znanje iz ispitnog gradiva osnova su za oslobođenje od pisanog dijela ispita.
