Znanje i razumijevanje
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
Definirati: osnovne sociološke pojmove kao temeljne blokove socioloških teorija i objašnjenja društvenih fenomena. Student treba biti u stanju definirati osnovne sociološke pojmove kao što su socijalizacija, devijantnost, klasa, nacija, socijalna stratifikacija, religija. Studenti trebaju prepoznati kako se ti pojmovi pojavljuju u svakodnevnom govoru i jednostavnim analizama društvenih fenomena.
Prepoznati: mitsku strukturu svakodnevnog mišljenja i doprijeti do njenih društvenih osnova.
Objasniti: kako su pojedinac i društvo povezani, kako je društvo stabilno i kako se mijenja, kako društvo utjeĉe na individualno ponašanje i kakav je odnos slobodnog odluĉivanja i društvenih struktura u kojima se ono odvija. Na primjer, kako se pravne norme mijenjaju paralelno s određenim društvenim promjenama. Koji su uzroci društvene nejednakosti ili zašto imamo promjenu frekvencije nekih pojava kao razvoda braka ili promjene u strukturi obitelji.
Objasniti: kako se formira znanstveno objašnjenje društvenih fenomena i kako se ono razlikuje od zdravorazumskog, vrijednosnog ili onog zasnovanog na tradiciji.
Primjena
Grupirati i opisati: osnovne pristupe u analizi društvenih fenomena i opisati njihovu razliĉitost na raznim primjerima.
Razumjeti: mehanizme koji proizvode fenomene kao što su socijalna stratifikacija, promjene obiteljskog ţivota, promjene pravnih sustava, devijantnog ponašanja, kolektivnih identiteta i sliĉno.
Primijeniti: steĉene spoznaje na objašnjavanje društvenih fenomena koji studenta okruţuju od fenomena sukoba, ideoloških interpretacija svijeta, pitanja društvenih odnosa vlasništva, moći i vjerovanja
Skicirati: osnovne konture eksplanatornih modela objašnjenja za objašnjenje društvenih fenomena Analiza Demonstrirati: koji su uzroci fenomena kao što su društvena nejednakost, promjena u strukturi obitelji, tipova devijantnog ponašanja, ili promjena pravnog sustava i pravne kulture. Pri tome demonstrirati društvenu determiniranost tih promjena koje ne zavise samo od volje pojedinca.
Kategorizirati: tipove socijalnih fenomena koji su važni za daljnju analizu uzroĉno posljediĉnih odnosa kao, na primjer, mehaniĉka i organska solidarnost, ili dimenzije racionalizacije prava, ili osnovne tipove politiĉkih sustava.
Analizirati: unutrašnju logiku nastanka i funkcioniranja društvenih institucija.
Usporediti: razliĉite teorijske pristupe društvenim fenomenima, usporediti zdravorazumsko i znanstveno objašnjenje, znanje i vjerovanje. Sinteza Konstruirati elementarna objašnjenja društvenih fenomena rabeći i uspoređujući razliĉite teorijske pristupe.
Predložiti najbolje naĉina za istraţivanje nekog fenomena.
Vrednovanje
Preispitati: ono svakodnevno što se odvija u društvenom ţivotu staviti u sociološki okvir objašnjenja. Na taj naĉin vidjeti društvenu determiniranost samorazumljivih procesa.
Usporediti: primjenljivost metoda (ankete, eksperimenta, promatranja, analize sadrţaja itd.) za analizu razliĉitih tipova-kategorija društvenih fenomena. Usporediti teorijske okvire objašnjenja (strukturalnog funkcionalizma, konfliktne teorije, simboliĉkog interakcionizma ili evolucionizma) u objašnjenju pojedinih društvenih fenomena.
Vrednovati: prednosti i nedostatke pojedinih metoda za istraživanje pojedinih društvenih fenomena, kao i prednosti i nedostatke teorijskih pristupa u objašnjavanju razliĉitih društvenih fenomena.
Procijeniti: do koje mjere nam određene metode mogu dati odgovore na postavljena pitanja i do koje mjere određeni teorijski okviri omogućavaju elaboraciju odgovora na formulirana pitanja. Drugim rijeĉima, procijeniti primjerenost teorijskog pristupa i primijenjenih metoda za specifiĉni fenomen koji se ispituje.
Znanje se provjerava na seminarima, kolokvijima, pisanim i usmenim ispitima. Kolokvij je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne sociološke pojmove, reproducirati objašnjenje nekih osnovnih socijalnih procesa, grupirati fenomene, na primjer prepoznati fenomene socijalne integracije u raznim kontekstima, usporediti pojmove i njihova znaĉenja i eksplanatorne dosege, kao na primjer alijenacije i anomije, kao i skicirati kako bi se neki problem mogao istraţivati ili objasniti pomoću raznih teorijskih okvira. Seminarski rad je, s jedne strane, usmjeren na javno prezentiranje vlastitog teksta gdje se od studenta traţi analiza nekog teksta, njegovo razumijevanje, kategoriziranje u korpus spoznaja koja se preraĊuju na predavanjima, njegovo sintetsko prikazivanje i konaĉno vrednovanje teksta.Osim usmene prezentacije student treba napisati seminarski rad koji će sadrţavati sve gore navedene elemente. Pisani ispit sastoji se od reprodukcije elementarnih objašnjenja nekih fenomena, usporeĊivanja nekih elementarnih pojmova i objašnjenja s razliĉitih teorijskih perspektiva primjene koncepata i teorija na objašnjena nekih jednostavnih fenomena. Usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih pojmova i teorija, usporedbe tih teorija i pojmova, demonstriranja mogućnosti da se oni primijene na objašnjenje društvenih fenomena i pojava iz svakodnevnog ţivota, vrednovanja primjenljivosti tih pojmova i teorija u smislu njihove eksplanatorne snage za pojedine fenomene.
