Studij:	Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
Šifra:	166807
ECTS:	3.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas

Literatura:

Scott, D.; Penology; SAGE Publications Ltd., London (2008), str. dio 1. i 2 Šeparović, Z.; Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju; Pravni fakultet, Zagreb (2003), str Getoš Kalac, A.-M.; Predavanja "Penologija"; www.pravo. hr/KP/predmet/uuppp, str Ivičević Karas, E.; Penitencijarno pravo; Narodne novine, Zagreb (2016), str Krapac, D.; Đurđević, Z.; Ivičević Karas E.; Bonačić, M.; Burić, Z.; Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima, (ur. Zlata Đurđević i Elizabeta Ivičević Karas); Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb (2013), str. odabrana poglavlja - presude u penitencijarnim predmetima Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, NN MU 6/1999 i 8/1999; , str Zakon o izvršavanju kazne zatvora, NN 128/99, 55/00, 59/00, 129/00, 59/01, 67/01, 11/02, 190/03, 76/07, 27/08, 83/09, 18/11, 48/11, 125/11, 56/13 i 150/13; , str

Preporučena literatura:

Albrecht, H-J.; Prison Overcrowding - Finding Effective Solutions Strategies and Best Practices Against Overcrowding in Correctional Facilities; Max Planck Institute for Foreign and International Criminal Law, 2012. (dostupno na: http://www.mpicc.de/shared/data/pdf/research_in_brief_43_-_albrecht_prisonvercrowding.pdf), str Babić, V.; Carić, M.; Flegar, V.; Josipović, M.; Pleić, M.; Tomašević, G.; Vukota, Lj.; Vukušić, I.; Žulj, J.; Zbirka radova suradnika na projektu "Europske značajke i dvojbe hrvatskog sustava izvršenja kazne oduzimanja slobode" (ur. Tomašević, G., Pleić, M.); Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split (2012), str Babić, V.; Josipović, M.; Tomašević, G.; rvatski zatvorski sustav i zaštita ljudskih prava zatvorenika; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2/2006 (2006), str. 685 - 743 Ivičević Karas, E.; Ljudska prava i temeljne slobode u hrvatskom penitencijarnom pravu, u: Profili hrvatskog kaznenog zakonodavstva (D. Krapac ur.); Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb (2014), str. 175 - 205 Josipović, M.; Babić, V.; Komentar Zakona o izvršavanju kazne zatvora; Novi informator, Zagreb (2006), str Josipović, M.; Tomašević, G.; Novo hrvatsko izvršno kazneno pravo; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Vol. 6 - br. 2 (1999) (1999), str. 617 - 634 Pleić, M.; Međunarodni instrumenti zaštite prava zatvorenika i nadzor nad sustavom izvršavanja kazne zatvora; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 1/2010 (2010), str. 307 - 331 Van Zyl Smit, D.; Snacken, S.; Principles of European Prison Law and Policy; Oxford University Press (2009), str Žakman-Ban, V.; Hrvatski penalni sustav: postignuća, dileme i primjedbe; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, br. 2/1996 (1996), str. 805-828

Opis predmeta:

Ciljevi kolegija 1. Steći znanja o penologiji kao znanstvenoj poddisciplini kriminologije, uključujući njezin predmet, metode, definiciju i odnos s drugim kaznenim znanostima; 2. Razumjeti i objasniti penološke teorije i osnovne razvojne faze penologije kao kriminološke znanstvene poddiscipline, s posebnim osvrtom na alternativne sankcije, restorativnu pravdu, medijaciju između počinitelja i žrtve i sl.; 3. Prepoznati fenomenološke osobitosti različitih skupina počinitelja kažnjivih ponašanja, posebice delikata nasilja, imovinskog kriminala, zlouporabe opojnih droga, organiziranog kriminala, korupcije i sl., u kontekstu kriminalnog povrata i izvršavanja kaznenih sankcija; 4. Kritički vrednovati i prepoznati penološki relevantna područja, posebice viktimologiju, ali i znanstveno utemeljenu politiku suzbijanja kažnjivih ponašanja, uključujući najnovije spoznaje dobivene penološkim istraživanjima; 5. Steći znanja o organizaciji i pravnom uređenju izvršavanja kazne zatvora kao najteže kaznenopravne sankcije; 6. Analizirati ustrojstvene i funkcionalne aspekte zatvorskog sustava, te pravne i praktične aspekte ljudskih prava zatvorenika; 7. Prepoznati uloge koje u tijeku izvršavanja kazne zatvora imaju različita tijela penalne administracije i posebno sudac izvršenja; 8. Proširiti znanje studenata u području kaznenog izvršnog prava; 9. Razviti sposobnost analitičkog i kritičkog sagledavanja rezultata primjene kaznenog materijalnog i kaznenog procesnog prava u praksi; 10. Vrednovati prednosti i nedostatke postojećeg penitencijarnopravnog sustava. Sadržaj kolegija Kolegiji je podijeljen na dvije međusobno isprepletene, no ipak samostalne tematske cjeline: penologiju i penitencijarno pravo. Prva tematska cjelina kolegija obuhvaća penologiju kao poddisciplinu kriminologije. Obuhvaća: predmet, metode, definiciju i odnos penologije s drugim kaznenim znanostima; penološke teorije i osnovne razvojne faze penologije, s posebnim osvrtom na alternativne sankcije, restorativnu pravdu, medijaciju između počinitelja i žrtve i sl.; kaznene i zatvorske statistike, problematiku tzv. tamne brojke kriminala u svijetlu kriminalnog povrata; fenomenološke osobitosti različitih skupina počinitelja kažnjivih ponašanja, posebice delikata nasilja, imovinskog kriminala, zlouporabe opojnih droga, organiziranog kriminala, korupcije i sl., u kontekstu kriminalnog povrata i izvršavanja kaznenih sankcija; ostala penološki relevantna područja, posebice viktimologiju, ali i znanstveno utemeljenu politiku suzbijanja kažnjivih ponašanja, uključujući najnovije spoznaje dobivene penološkim istraživanjima; trendove kretanja broja i strukture osuđenih osoba u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini, s posebnim osvrtom na izbor i vrstu sankcije. Kolegijem će nadalje biti obuhvaćeni sljedeći sadržaji: penitencijarno pravo kao autonomna pravna disciplina i dio kaznenog prava u širem smislu, povijesni sustavi izvršavanja kazne zatvora i razvoj penitencijarnog prava, izvori penitencijarnog prava, načela izvršavanja kazne zatvora, tijela penalne administracije, sudac izvršenja, tijek izvršavanja kazne zatvora, prava zatvorenika, primjena prisilnih mjera prema zatvorenicima, mehanizmi nadzora nad izvršavanjem kazne zatvora i sredstva za zaštitu prava zatvorenika.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

Znanje i razumijevanje  

-          definirati pojam penologije i njezin odnos prema drugim kaznenim i kaznenopravnim znanostima;

-          identificirati ključne značajke pojavnih oblika kažnjivih ponašanja (kriminološke fenomenologije) i njihove uzroke (etiologija) u kontekstu kriminalnog povrata;

-          grupirati penološke teorije u kontekstu prostora i vremena njihovog nastanka i razvoja;

-          kritički vrednovati i prepoznati alternative izvršavanju kaznenih sankcija;

-          razumjeti i objasniti najnovije empirijske spoznaje s područja penologije u kontekstu društva i kaznenopravnog sustava;

-          sažeti sva stečena znanja iz područja penologije, i njezine najvažnije značajke kako bi se razumjela kažnjiva ponašanja u cjelini i društvena reakcija na ista;

-          grupirati unutarnje i međunarodne pravne izvore penitencijarnog prava;

-          opisati ustroj, nadležnost i djelokrug tijela za izvršavanje kazne zatvora;

-          opisati tijek izvršavanja kazne zatvora;

-          razumjeti i objasniti temeljna načela izvršavanja kazne zatvora;

-          razumjeti i objasniti funkcioniranje međunarodnih i nacionalnih mehanizama nadzora nad izvršavanjem kazne zatvora, a posebno sudskog nadzora nad izvršavanjem kazne zatvora;

-          diskutirati o aktualnom stanju u hrvatskom zatvorskom sustavu u kontekstu čimbenika koji na to stanje utječu.

Primjena

-          koristiti osnovne penološke pojmove i terminologiju;

-          interpretirati rezultate penoloških istraživanja;

-          izabrati alternativne sankcije primijenjene fenomenološkim osobitostima počinitelja kažnjivih ponašanja;

-          primijeniti stečeno znanje u praksi;

-          koristiti se rezultatima domaćih i međunarodnih penoloških istraživanja i rukovati raznim stečenim vještinama prilikom obrade podataka

-          interpretirati i primijeniti penitencijarnopravne norme u svjetlu međunarodnopravnih i europskih pravnih standarda;

-          primijeniti znanje o međunarodnopravnim i zakonskim standardima postupanja prema zatvorenicima u analizi odluka iz prakse hrvatskih sudova i administrativnih tijela;

-          primijeniti penološki relevantne podatke za analizu stanja u hrvatskom zatvorskom sustavu;

-          interpretirati trendove kretanja penološki relevantnih pokazatelja u domaćem i stranom te međunarodnom kontekstu.

Analiza

-          usporediti i analizirati kretanje i strukturu osuđenih osoba u Hrvatskoj i inozemstvu;

-          izdvojiti najvažnije kriminogene dispozicije te endogene i egzogene čimbenike koji doprinose kriminogenezi u kontekstu kriminalnog povrata;

-          ispitati i kategorizirati različite penološke teorije te povezati iste s različitim pojavnim oblicima kažnjivih ponašanja;

-          analizirati podatke istraživanja i pravilno tumačiti dobivene rezultate u cilju provjere postavljenih hipoteza.

-          kategorizirati međunarodnopravne i unutarnje izvore penitencijarnog prava s obzirom na njihov sadržaj i učinke;

-          analizirati penitencijarnopravne norme;

-          analizirati odluke penalne administracije i sudbenih tijela nadležnih u postupku izvršavanja kazne zatvora;

-          razlikovati i usporediti glavne mehanizme nadzora nad izvršavanjem kazne zatvora;

-          analizirati čimbenike koji utječu na stanje u hrvatskom zatvorskom sustavu i usporediti ih sa čimbenicima koji djeluju u inozemstvu i na međunarodnoj razini.

 

Sinteza

-          osmisliti sadržaj i tijek penološkog kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja;

-          predlagati potrebne izmjene kaznene politike i politike kažnjavanja s obzirom na pojedine pojavne oblike kažnjivih ponašanja;

-          izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova s područja penologije;

-          osmisliti  protokol izrade pisanog rada, formulirati odgovarajuće hipoteze i sastaviti koncept s predloškom radne literature;

-          formulirati zaključke o povezanosti pojedinih standarda postupanja prema zatvorenicima sa svrhom izvršavanja kazne zatvora;

-          rasporediti uloge administrativnih državnih tijela, sudova i parlamenta u nadzoru nad izvršavanjem kazne zatvora i zaštiti prava zatvorenika;

-          predložiti promjene u penitencijarnom normativnom uređenju i praksi;

-          formulirati zaključke o mehanizmima djelovanja penoloških uvjeta;

-          predložiti mjere za unapređenje penološki relevantnih čimbenika s ciljem postizanja optimalnog stanja u zatvorskom sustavu.

Vrednovanje

-          ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost kaznenih sankcija i njihovih alternativa u praktičnim uvjetima i na temelju empirijskih kriminoloških i normativnih kaznenopravnih spoznaja;

-          odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata penologije i procijeniti koje je područje najprimjerenije za daljnju subspecijalizaciju;

-          preispitati i valorizirati dnevnopolitičke i medijske rasprave o sankcijama, zatvorskom sustavu, tretmanu počinitelja kažnjivih ponašanja, recidivizmu i sl. u kontekstu znanstveno utemeljenih penoloških spoznaja;

-          vrednovati stupanj implementacije međunarodnopravnih standarda postupanja prema zatvorenicima u hrvatskom zakonodavstvu i penitencijarnoj praksi;

-          prosuditi djelotvornost mehanizama administrativne, sudske i parlamentarne (političke) zaštite prava zatvorenika;

-          preporučiti izmjenu pojedinih zakonskih odredbi radi usklađenja s međunarodnopravnim standardima postupanja prema zatvorenicima;

-          zaključiti o važnosti djelotvornosti domaćih mehanizama nadzora nad izvršavanjem kazne zatvora;

-          prosuditi stanje u hrvatskom zatvorskom sustavu i penološki značaj pojedinih sankcija;

-          vrednovati pouzdanost pojedinih izvora podataka o penološki relevantnim čimbenicima;

-          preporučiti različite vrste penoloških tretmana u odnosu na specifične skupine delinkvenata.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          prezentirati u javnosti stečena i usvojena znanja;

-          unaprjeđivati stečena znanja i sposobnost kritičkog promišljanja;

-          sudjelovati u timskom, kao i samostalnom profesionalnim radu.

 

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Oblici provjere znanja

 

 

Oblici provjere znanja

Razina znanja sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

1.1.

Sudjelovanje u grupnoj raspravi

Razina znanja 4

1.2.

Pisani ispit

Razina znanja 4

1.3.

Usmeni ispit

Razina znanja 3

 

Sudjelovanje na nastavi

Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo. Od studenata se očekuje da budu pripremljeni za svaku temu te da svojim pitanjima i komentarima sudjeluju u raspravi o aktualnim temama. Doprinos studenata raspravi se evaluira.

 

Pisani ispit

Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja, kojima se provjerava poznavanje i razumijevanje gradiva, te pravnologično povezivanje činjenica.

 

Usmeni ispit

Na usmenom ispitu od studenta se traži dobro razumijevanje materije, te posjedovanje analitičkih, kritičkih i prezentacijskih pravničkih sposobnosti.

 

Kriterij ocjenjivanja

 

Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija.

Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene. Ocjena se određuje sukladno navedenim parametrima, skale od nedovoljan (1) do izvrstan (5).

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Kvaliteta se prati tijekom cijelog nastavnog procesa, tijekom izvedbe nastave kroz pokazatelje kao što su redovitost pohađanja predavanja, aktivnost i reakcije studenata. Kvaliteta se prati i kroz rezultate koje studenti ostvaruju na ispitu.

 

Obveze studenata

Od studenata se očekuje da redovito pohađaju predavanja, da budu pripremeljeni za teme predavanja, a aktivno sudjeluju u nastavi postavljanjem pitanja i davanjem komentara, te da pristupe polaganju ispita.

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac:

  ponedjeljkom u 14,15 sati na lokaciji: Trg N.Š. Zrinskog 17

  Lokacija: Trg Nikole Šubića Zrinskog 17, soba 12/I
• prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas:

  Četvrtkom od 8 sati, molim uz prethodnu najavu e-mailom

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba Trg Republike Hrvatske 3